10 savjeta kako se ne udebljati za blagdane - GBB Concept - centar fizioterapije i masaže
Nazovite nas
0981360255
Radno vrijeme
Pon-Sub 09:00-21:00

10 savjeta kako se ne udebljati za blagdane

Napokon su stigli blagdani, svatko se želi opustiti, odmoriti, zabaviti te jednostavno zaboraviti na svakodnevne obaveze i probleme. Blagdanski su stolovi prepuni svakojakih delicija i specijaliteta kojima je jako teško odoljeti, od tradicionalnih božićnih kolača do obilnih ručkova i večera, stoga nerijetko dolazi do karakterističnih blagdanskih prejedanja koja najčešće dovode do neželjenog dobitka kilograma i povećanja tjelesne masti koji su jedni od razloga moguće postblagdanske depresije. Blagdanska je hrana vrlo visoke energetske gustoće, bogata zasićenim mastima, šećerima, soli što nije najidealnija opcija za organizam, a kada uz to pridodamo vrlo nisku razinu tjelesne aktivnost ljudi tijekom blagdana, povećanje tjelesne mase je itekako očekivan ishod. Prosječan čovjek gleda na takvu situaciju crno-bijelo te smatra da je jedino rješenje u potpunosti se odreći svih delicija i poslastica stoga većina ljudi odmah u startu odustane te se mogu čuti izjave poput: „ma hajde 10-ak dana opuštanja me neće ubiti“ . Tih 10-ak dana često bude 20-ak dana, a takav kontinuiran energetski suficit ipak dovodi do vidljivih neželjenih posljedica. Naravno da se ne treba odreći tog prehrambenog hedonizma koji je simbolični dio blagdana te izazivajući sociološko i psihološko zadovoljstvo kod čovjeka omogućuje  bolji doživljaj blagdana te sretniju atmosferu u obitelji, druženju s prijateljima. Stoga nemojte biti preopterećeni, 2-3 dana stvarno sebi možete dat oduška bez imalo grižnje savjesti i uživati u svim tim divnim okusima, mirisima, bojama, ali neka to zaista bude pokoji dan, sve preko toga objektivno gledajući, fiziološki nije poželjno. U sljedećem dijelu teksta navest ću deset savjeta i smjernica koje će vam pomoći ne nakupiti kilograme, a svejedno uživati u blagdanskim običajima.

 

  1. Izbjegavajte koktele i aperitive jer su to visokokalorična pića, visokog glikemijskog indeksa koja prvotno uzrokuju skok, ali nedugo zatim i pad šećera u krvi pa se vrlo brzo pojavi želja za ponovnim unosom hrane.
  2. U predjelima neka dominiraju razne salate u kojima dominira povrće i niskomasna proteinska namirnica poput mesa ili ribe, a reducirajte kalorične dresinge.
  3. Glavna jela– Idealna bi termička obrada hrane bilo kuhanje, pirjanje ili grilanje, a ukoliko se prži neka to bude na malim količinama maslinovog ili kokosovog. Prilikom pečenja umjesto velike količine ulja, može se upotrijebiti masni papir za pečenje te tako smanjiti unos masti, a samim time i kalorija. Neka uz glavno jelo bude prisutna i salata na bazi povrća koja će doprinijeti unosu vitamina i minerala, ali je i izvor vlakana što produljava sitost nakon konzumiranja obroka.
  4. Kod izbora hrane nemojte jesti baš sve što se pred Vas stavi na stol već jedite ona jela koja preferirate, ali i s njima budite umjereni te prilikom serviranja koristite manje tanjure.
  5. Hranu jedite što sporije jer prebrza konzumacija hrane dovodi do prejedanja ! Mozak informaciju o sitosti hormonskim promjenama dobiva tek nakon 20-ak minuta od početka hranjenja
    stoga jesti treba polako i uživati u svim okusima i aromama hrane.15820518_10210582892040372_201693406_n
  6. Faze gladovanja danima neposredno prije blagdana nisu dobra ideja jer se na taj način usporava metabolizam i događa se kontraefekt prilikom konzumiranja blagdanske hrane, dobitak na kilogramima je veći od prethodnog gubitka. Eventualno rješenje može biti u kratkoročnoj manipulaciji unosa kalorija, u prijevodu smanjenje unosa energije dan prije ili dan poslije onog dana kada će biti ostvaren povećani kalorijski unos (Božić, Nova Godina).
  7. U prehranu uključite hranu bogatu kalijem kako bi se uspostavila ravnoteža elektrolita i sprječilo zadržavanje vode u tijelu zbog prevelikog unosa natrija (soli). Hrana bogata kalijem su: banane, batat, suhe šljive, rotkvice, mrkva, naranča, jogurt, brokula…
  8. 1 g alkohola ima 7 kcal, 100 ml vina prosječno sadrži 82 kcal,  piva 43 kcal, a viskija 250 kcal  stoga je jasno koliko unos alkohola doprinosi dnevnom energetskom unosu. Rješenje je pogađate, opet u umjerenom unosu, 1 – 2 pića dnevno, ali naravno na dane najvećih slavlja i druženja ovakvo limitiranje osobnog unosa alkohola možda može biti psihološki kontrapoduktivno, stoga zdravo razumski, individualno pristupite u takvim situacijama.
  9. Često se za vrijeme blagdana ne pije dovoljno količina vode što nije adekvatno stanje za organizam, a također ljudi često krivo percipiraju osjećaj žeđi pa jedu kada su žedni što se spriječava većim unosom vode, tj. adekvatnom hidracijom (euhidracija).
  10. Iako je vrijeme blagdana, vrijeme opuštanja i odmora tjelesna aktivnost bi trebala biti koliko toliko zastupljena makar u obliku dužih obiteljskih šetnji, laganog jogginga ili vožnje bicikla, naravno teški treninzi snage, intervalni treninzi i slično nisu zabranjeni, dapače samo naprijed. Povećanom tjelesnom aktivnošću osim brojnih blagodati za organizam, povećat će se  i energetska potrošnja te kompenzirati preveliki unos kalorija (energije) kroz hranu.

 

Iako je ovo blagdansko vrijeme mnogima idealno za psihičko opuštanje, fizički odmor i uživanje u blagdanskim delicijama, pripazite na količinu hrane koju unosite te na broj dana u kojem uopće ne pazite koliko i što jedete kako bi ste u 2018. opet mogli obući svoje omiljene hlače.

 

Puno ljubavi, sreće, zdravlja i znanja u 2018. godini ! 😀

blabla

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *