6 najvećih mitova o dijabetesu - GBB Concept - centar fizioterapije
Nazovite nas
0981360255
Lokacija
Blage Zadre 14, Split
Radno vrijeme
Pon-Sub 09:00-21:00

6 najvećih mitova o dijabetesu

Jeste li znali da čak 50 % odraslih osoba u Europi ima prekomjernu tjelesnu masu od čega je 20% pretilo? Tjelesna neaktivnost i neadekvatna prehrana osnovni su uzročnici pretilosti koja je glavni rizični faktor za nastanak brojnih kroničnih bolesti. Jedna od njih je i dijabetes tipa 2 ili tzv. „šećerna bolest“. To je skupina metaboličkih poremećaja kojima je svojstven poremećaj izlučivanja i/ili djelovanja inzulina, a karakterizira ju kronična hiperglikemija (povišenje razine glukoze u krvi). 80,89% ljudi oboljelih od šećerne bolesti u Hrvatskoj ima indeks tjelesne mase ≥25kg/m2 (prekomjerna tjelesna masa), od čega 41,39% ima ITM ≥30 kg/m2 (pretilost). Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 2014. godine prijavljeno je 254.296, 2015. godine 260.092, a 2016. godine 284.185 oboljelih.

dijabetes

Slika 1. Broj osoba oboljelih od šećerne bolesti prema registru Crodiab (HZJZ, 2016)

Svaka deseta osoba u Hrvatskoj boluje od dijabetesa, koji je uzrok njegova nastanka? S godinama su se razvili brojni „mitovi“ o uzrocima nastanka dijabetesa i načinu prehrane osoba s dijabetesom, a neki od najčešćih dolaze u nastavku.

Mit 1: Isključivo pretilost uzrokuje dijabetes.

Netočno. Pretilost je jedan od glavnih rizičnih faktora za nastanak dijabetesa tipa 2 (što se vidi iz prethodnih podataka), ali to ne znači da će se dijabetes razviti kod svih pretilih osoba. Da bi se dijabetes razvio, vrlo su važni i ostali faktori poput obiteljske anamneze, etničke pripadnosti i dobi pojedinca.

Mit 2: Isključivo prevelik unos šećera uzrokuje dijabetes.

Netočno. Znanstveni dokazi potvrđuju da genetika i životni stil utječu na razvoj dijabetesa tipa 2, no odgovor na to pitanje vrlo je kompleksan. Bilo koja visokoenergetska prehrana, pa tako i prehrana bogata ugljikohidratima, povećava rizik ostvarenja energetskog suficita (dolazi do većeg unosa nego potrošnje) što direktno doprinosi povećanju tjelesne mase. Posljedično, povećanje tjelesne mase predstavlja rizični faktor za nastanak šećerne bolesti. Ipak, Američko društvo dijabetičara preporuča izbjegavanje konzumacije zaslađenih napitaka poput: gaziranih pića, sportskih napitaka, voćnih sokova (osim ako su svježe cijeđeni sokovi), energetskih i ostalih dodatno zaslađenih napitaka (kava, čaj..). Jeste li znali da jedna bočica Coca-cole od 500 mL sadrži 56 grama šećera (podatak s deklaracije Coca-cole)? To su gotovo 4 velike žlice šećera (1 žlica približno teži 15 g).

naslovnaDiabetes

Mit 3: Dijabetes nije tako ozbiljna bolest kao npr. karcinom.

Netočno. Procjenjuje se da je dijabetes peti vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Neliječeni dijabetes vrlo je ozbiljna bolest koja udvostručuje vjerojatnost za dobivanje srčanog udara, a godišnje uzrokuje više smrti od karcinoma dojke i AIDS-a zajedno. Adekvatna prehrana, redovita tjelesna aktivnost i kontrola bolesti smanjuju rizik za nastanak komplikacija šećerne bolesti.

Mit 4. Ljudi oboljeli od dijabetesa moraju imati poseban „dijabetički“ režim prehrane tj. moraju doživotno biti na dijabetičkoj dijeti.

„Dijabetička dijeta“ je pravilan, uravnotežen, zdrav način prehrane koji odgovara svima, ne samo oboljelima od šećerne bolesti. Riječ „dijeta“ u nutricionizmu predstavlja način života, a ne kratkotrajan režim koji će dovesti do gubitka tjelesne mase. Dijabetičku dijetu karakterizira nizak unos zasićenih i trans masnih kiselina (izvori zasićenih masti su: crveno meso, punomasni mliječni proizvodi, pržena hrana…, a trans masti: pekarski proizvodi, pržena, pohana jela..), umjeren unos soli i šećera, s obrocima koji se temelje na cjelovitim žitaricama, povrću, voću, lako probavljivim proteinima i „zdravim“ masnoćama (maslinovo, repičino, bućino ulje…).

Mit 5: Dijabetičari moraju izbjegavati ugljikohidrate.

Netočno. Ugljikohidrati se nalaze u bazi piramide pravilne prehrane i osnovni su izvor energije ljudskom organizmu. Glavna su „hrana“ mozgu, bubrezima i crvenim krvnim stanicama stoga bi minimalan unos ugljikohidrata trebao biti 130 grama na dan. Dijabetičari ne smiju izbjegavati unos ugljikohidrata no ipak moraju pripaziti na veličine porcija koje unose. Također, kada se uspoređuju namirnice sličnog kemijskog sastava unutar iste skupine (npr. bijeli kruh ili integralni, žitarice za zajutrak…) poželjno bi bilo odabrati one s nižim glikemijskim indeksom. Glikemijski indeks klasificira hranu na osnovu razine glukoze u krvi nakon obroka u usporedbi s referentnom hranom (glukoza ili bijeli kruh). Hrana je niskog glikemijskog indeksa ukoliko je taj indeks do vrijednosti 55, umjerenog od 56 do 69 i hrana je visokog glikemijskog indeksa ukoliko je indeks veći od 70. Preporučena količina ugljikohidrata u prehrani dijabetičara varira ovisno o mnogim čimbenicima, stoga se preporuča savjetovanje s dijetetičarom. Glavni izvori ugljikohidrata su: kruh, tjestenina, riža i ostale žitarice, škrobno povrće poput krumpira, graška, kukuruza te voće, grah, mlijeko, jogurt, slastice…

Mit 6: Voće je zdravo i dijabetičar može pojesti voća koliko god želi, no slastice su u potpunosti zabranjene.

Netočno. Voće sadrži brojne vitamine, mineralne tvari i prehrambena vlakna; nutrijente koji dokazano pozitivno utječu na zdravlje i moraju (u određenim količinama) biti zastupljeni u prehrani. S druge strane, voće sadrži ugljikohidrate i prekomjerna konzumacija voća dovodi do povišenja razine glukoze u krvi. Dijabetičari moraju konzumirati voće, ali baš poput zdrave populacije ne bi ga smjeli unositi „koliko god žele“. Kako voće nije dopušteno u „neograničenim“ količinama, tako ni slastice nisu u potpunosti zabranjene. Preporuka je da ih se unosi u malim količinama te da njihova konzumacija bude rezervirana za „posebne prigode“.

R0BktkqTURBXy84ZmM4NDBjZTg2Mjg4NmNkN2Q3NWIzZWNmMDk1NDU1NC5qcGVnkZMCzQKeAA

Neprovjerene informacije iz popularne literature dovode do brojnih zabluda povezanih s prehranom. Osobe oboljele od dijabetesa tipa 2 posebno su osjetljiva populacija jer u njihovom slučaju prehrana direktno utječe na terapiju. Upravo zbog toga, poželjno je da dijetetičar sastavi plan prehrane uz individualan pristup svakom pojedincu.

Jeste li znali da populacija Pima Indijanaca iz Arizone ima jednu od najviših prevalencija dijabetesa tipa 2 u svijetu? Prema nekim podacima, učestalost pojave dijabetesa tipa 2 u toj populaciji iznosi gotovo 50%. Njihova tradicionalna visoko ugljikohidratna i nisko masna prehrana odjednom se promijenila te je gotovo 40% dnevnog unosa energije sada čini mast. Također je došlo i do smanjenja tjelesne aktivnosti što je kombinirano s velikim energetskim unosom dovelo do povećane stope pretilosti. Osim genetskih predispozicija, smatra se da je upravo taj prelazak s tradicionalnog načina života na „zapadnjački“, glavni uzrok tako velike incidencije dijabetesa tipa 2.

Autor: Ana Oguić

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *