Burnout sindrom - GBB Concept - centar fizioterapije i masaže
Nazovite nas
0981360255
Radno vrijeme
Pon-Sub 09:00-21:00

Burnout sindrom

Svima nam je dobro poznata narodna izreka koja savjetuje da učimo na tuđim greškama, no isto tako nam je poznato da smo vrlo često sami sebi najveći neprijatelji i da su naše vlastite greške jedino što nas pokreće. No, što kada stanemo?

burn1

Krenut ćemo dalje, jer mi to možemo, naša energija i snaga je neiscrpna, ništa nam nije nepodnošljivo, i na kraju krajeva život je kratak i nemamo previše vremena za odgađanje. Da, kratak je, jer ga sami skraćujemo! Bar donekle sami. Imamo i sukrivca zbog kojeg sve manje postajemo sami jer iz dana u dan srasta uz nas – uzima nam od svega pola. Taj sukrivac zove se STRES i drago mu je!

S obzirom da vodi suživot s nama, stalno je prisutan i odgovoran za naše reakcije na okolinu – kako za one pozitivne, tako i za one negativne, no sve u svrhu održavanja na životu. Stres se javlja u situacijama kada osoba procijeni da ne može izvršiti unutarnje zahtjeve ili one iz okoline jer ti zahtjevi nadilaze njezine mogućnosti. Kao i o svemu u životu, i o stresu možemo govoriti u kontekstu pozitivnog djelovanja umjerenosti. Umjeren i kratkotrajan stres može imati pozitivne učinke na naše funkcioniranje, no kada preuzme našu rutinu, vrlo lako mogu nastati problemi, a jedan od njih je i SINDROM SAGORIJEVANJA ili BURNOUT SINDROM.

Što je sindrom sagorijevanja?

burn2

Najjednostavnije rečeno, sindrom sagorijevanja je stanje kroničnog stresa. Ne javlja se iznenada već je posljedica dugotrajnog djelovanja stresa s kojim smo se danas svi sjedinili. Vrlo često ni ne primjetimo da voda malo pomalo curi iz pipe jer nije dokraja zavijena, reagiramo tek kad se mlaz pojača. Slično je i s nama ljudima – curimo iz dana u dan tješeći se da su svi pod stresom, ne primjećujući da se mlaz pojačava i da se sve više trošimo te primjetimo tek onda kad sagorimo jer ne možemo neprimjetiti da nas „nema“.

Naravno, stres ne vodi nužno u sagorijevanje. Kada govorimo o sindromu sagorijevanja i  podložnosti njemu, ne možemo generalizirati jer sve ovisi o pojedincu i njegovom sklopu karakteristika. Dok neki pojedinci u stresnim situacijama aktivno rješavaju probleme, drugi razvijaju

negativne stavove koji najčešće dovode do sindroma sagorijevanja.  Prvotno se smatralo da se sindrom sagorijevanja javlja samo kod osoba koje  se svakodnevno bave radom s ljudima, odnosno kod osoba u uslužnim i zdravstvenim djelatnostima, no s vremenom je postalo jasno da je raširen kod brojnih drugih, pa tako i kod studenata. Sagorijevanje studenata se vrlo lako može poistovjetiti sa sagorijevanjem na poslu s obzirom na  strukturiranost aktivnosti i zahtjeva koji se stavljaju pred njih (Bolonjski proces).

Kad je previše?                                                                              

Iako vam se ovo sve možda čini dalekim i nemogućim da se baš vi dovedete do krajnjih granica,  dobro je znati prepoznati prve negativne znakove djelovanja dugotrajnog stresa kako biste mogli pravovremeno reagirati i spriječiti daljnju štetu koja uvijek može biti veća.

Među prvim znacima sagorijevanja su nedostatak energije i kronični umor koji je prisutan većinu vremena što dovodi do fizičke i psihičke iscrpljenosti te strahovanja od onog šta donose dani koji dolaze. Bez obzira na umor, vlada nesanica te se čini nemogućim povratit energiju i snagu. Također, tijelo je potrošeno i imunološki sustav je oslabljen što može dovesti do povećanog obolijevanja, gubitka apetita te se mogu javiti i fizički simptomi poput boli u prsima, ubrzanog rada srca, kratkoće disanja, probavnih problema, vrtoglavice, nesvjestice i/ili glavobolje (trebali bi biti medicinski utvrđeni).


burn3

Napetost i zabrinutost s vremenom mogu prerasti u anksioznost koja može prouzročiti ozbiljne probleme kako na poslu tako i u privatnom životu pri čemu se, zbog pojačane osjetljivosti, javlja ljutnja/bijes usmjeren prema drugima. Pažnja i koncentracija su snižene, prisutan je osjećaj neefikasnosti s manjkom uspjeha, smanjena je produktivnost što dovodi i do loše izvedbe. U početku se povremeno javlja tuga, krivnja, bezvrijednost, što kasnije može prerasti u apatiju, beznađe, pesimizam, a naposljetku i u depresiju. Dolazi do emocionalne i fizičke otuđenosti od posla i ostalih odgovornosti te se gubi interes i užitak na poslu, što može prijeći u sve sfere života, uključujući i nekad ugodna druženja s obitelji i prijateljima.

Što učiniti?

burn4

Mnogi kažu za sindrom sagorijevanja da je epidemija suvremenog svijeta što na neki način daje pozitivnu notu cijeloj priči – o sindromu sagorijevanja kao takvom se priča i piše, što rezultira brojnim učinkovitim načinima njegovog suzbijanja i uspješnog liječenja.

Ukoliko su ovi simptomi prisutni u vašoj svakodnevici, nikako ne odgađajte traženje stručne pomoći. Za uvođenje reda u život nikad nije kasno i ako mislite da trenutno ne možete sami, ne oklijevajte tražiti ruku za ustajanje – sjetite se koliko ste ju puta zatražili prilikom ustajanja s poda dok ste bili mali.

Kako se zaštiti?

Iako smo skloniji intervenirati nego prevenirati, ipak vrijedi na neke stvari podsjetiti jer često zaboravljamo tko smo i od čega smo.

burn5

Za početak, tko će nas sačuvati ako nećemo mi sami? Mislite da drugi imaju vremena misliti i na sebe i na vas? Krenite od sebe – imate li vi toliko vremena? Što prije osvijestimo da smo sami i da je sva odgovornost na nama, to bolje. Drugim riječima, naučite reći NE, jer to nitko drugi neće napraviti umjesto vas, dapače iscijedit će vas do zadnjeg atoma, ukoliko to dozvolite! Kad već imate to pravo, postavite svoje granice i zaštite svoje vrijeme, zdravlje i ljude do kojih vam je stalo.

Isto tako imamo pravo izabrati između očekivanja i življenja. Često sami sebi postavljamo nerealnija očekivanja, nego što nam ih postave drugi. Očekivanja nas malo pomalo guše, a na kraju nas i uguše, jednom riječju javlja se razočarenje. Pokušajte se sjetiti kad ste zadnji put stali i živjeli trenutak u kojem jeste, a da niste čekali ili očekivali nešto drugo.  Nije lako neočekivati, dovoljno je očekivanja smanjiti i postaviti ih realno, a to je moguće jedino ako dobro poznajemo sebe, a sebe upoznajemo kroz odnos s drugima koji treba njegovati i nezapostavljati.

burn6

Ne dozvolite da vam obaveze zavladaju životom jer jedino što morate je pobrinuti se za sebe, a to znači puno više od punog želuca. Od krvi smo i mesa, trošimo se, imamo granice, prijeđemo li ih ostat će i želudac prazan. Stoga, usporite – brzina je ograničena!

Ne dozvolite da vam duh i tijelo pate. I drvosječa s vremena na vrijeme mora naoštriti sjekiru kako bi bio efikasan u svome poslu. Odvojite vrijeme za sebe i naoštrite svoje sjekire  jer jedino tako ćete udovoljiti svojim zahtjevima, a i zahtjevima okoline, a istovremeno disati punim plućima. Živite zdravim životom i nemojte živjeti u zabludi da zdravlje ide samo kroz želudac. Zdravlje je u vašoj sreći i ispunjenosti života, a na vama je da prepoznate što vas istinski ispunjava. Slušajte sebe, svoje tijelo i ljude do kojih vam je stalo i zapamtite – sva mudrost je bila i ostala u balansu.

Autor: Ines Krišto
Klikom na ime možete kontaktirati autora.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *