Koliko mi alkohol šteti i kako smanjit negativne posljedice - GBB Concept - centar fizioterapije i masaže
Nazovite nas
0981360255
Radno vrijeme
Pon-Sub 09:00-21:00

Koliko mi alkohol šteti i kako smanjit negativne posljedice

Ljudi već dugo vrijeme koriste razne supstance koje utječu na njihovu percepciju stvarnosti, raspoloženje te psihomotorne funkcije. Jedna od najranije primjenjivanijih i danas jedna od najpoznatijih psihoaktivnih tvari jest alkohol, točnije etilni alkohol tkzv. etanol. Prisutan je u svim alkoholnim pićima, a nastaje fermentacijom šećera (glukoze) iz namirnica koje su bogate ugljikohidratima (ječam, kukuruz, krumpir, pšenica, voće). Alkohol nije esencijalan i stoga nije nutrijent, ali je visoke energetske gustoće, 1 gram alkohola iznosi približno 7 kcal, za usporedbu 1 gram ugljikohidrata i proteina iznosi približno 4 kcal, a masti 9 kcal. Alkoholna se pića razlikuju prema izvornoj sirovini od koje se dobivaju te udjelu alkohola i šećera pa tako pivo sadrži najčešće između 4 i 7 % , vino sadrži prosječno 12 %, a žestoka alkoholna pića oko 40 % alkohola. Za razliku od žestokih alkoholnih pića koja najčešće ne sadržavaju ugljikohidrate, pivo može sadržavati 1-3 grama složenih ugljikohidrata na 100 ml dok vina jako variraju te na 100 ml sadrže od 0 pa sve do 20-ak grama šećera, pretežno fruktoze. Alkoholna pića ne sadrže masti, a najčešće ni proteine, iznimka je pivo koje sadrži proteine u zanemarivim količinama.

 

Apsorpcija i metabolizam

Od unešenog se alkohola (etanola) 20 % apsorbira iz želuca, a 80 % iz tankog crijeva. Otprilike 10 % apsorbiranog alkohola se ne metabolizira i nepromijenjen se izlučuje plućima i bubrezima, dok se ostalih 90 % alkohola većinom metabolizira u jetri, ponajprije: 1) jetrenom alkoholnom dehidrogenazom pa aldehid dehidrogenazom, 2) mikrosomalnim sustavom oksidacije etanola, 3) sustavom peroksidaza i katalaza. Enzimom alkoholnom dehidrogenazom se etanol oksidira do acetaldehida koji se potom aldehidnom dehidrogenazom oksidira do acetata. Etanol sam po sebi nije štetan, ali njegovi metaboliti acetaldehid i acetat jesu, a prilikom oksidacije etanola također nastaju i slobodni radikali koji oštećuju stanice i mogu inicirati procese nastajanja raznih patoloških stanja. Prosječna brzina oksidacije alkohola iznosi 15 g/h što znači da najvjerojatnije svaki unos alkohola unutar sat vremena koji je veći od 15 grama rezultira njegovom povišenom koncentracijom u krvi jer se ne stigne oksidirati, stoga već konzumacija 0,5 L piva rezultira unosom od oko 25 grama alkohola što brzina oksidacije ne može pratiti i stoga su rezultat povišeni promili u krvi. Sad se treba zamisliti i razmisliti o tome što se tek događa pri unosu od 50 ili više grama alkohola unutar jednog sata što je vrlo čest slučaj kod mladih.

alk2

 

 O čemu sve ovisi koncentracija alkohola u krvi ?

Logično koncentracija alkohola u krvi ovisi o njegovoj apsorpciji i metaboliziranju pa je stoga bolje pitanje o čemu ovise ta dva procesa ? Osim jednostavnog odgovora kako ovise o količini alkohola te vremenu unutar kojeg se unosi, prisutni su i drugi zanimljivi čimbenici:

1) konzumacija pića na prazan želudac rezultira njegovom bržom apsorpcijom jer u tom slučaju želudac i tanko crijevo nisu „zauzeti“ apsorpcijom nutrijenata iz hrane i ne ometano apsorbiraju alkohol. To je razlog zašto kada smo siti trebamo više alkohola da bi postigli koncentraciju alkohola u krvi koja će rezultirati željenim efektom (opuštenost, veselost…).

2) starije osobe imaju smanjeni motilitet želuca i tankog crijeva stoga sporije apsorbiraju alkohol

3) Žene imaju veću brzinu i stopu apsorpcije alkohola od muškaraca jer sadrže manje enzima alkohol dehidrogenaze, ali ne one najvažnije jetrene, već one prisutne u sluznici želuca koja također djelomično doprinosi metabolizmu etanola i oksidira ga te time sprječava njegovu apsorpciju. Također u periodu pred mjesečnicu žene mogu imat sporiju oksidaciju alkohola u jetri što također doprinosi povećanoj koncentraciji alkohola u krvi.

4) Ako usporedimo dvije osobe identične tjelesne mase i visine, a različitog kemijskog sastava tijela te im damo da popiju jednaku količinu alkohola uz pretpostavku da će apsorbirati jednaku količinu alkohola, osoba koja ima veći udio mišićne mase i manji udio masnog tkiva će imati manju koncentraciju alkohola u krvi. Razlog tome je veći udio vode u tijelu jer kilogram mišićnog tkiva sadrži veći udio vode nego kilogram masnog tkiva (sala).

5) Osobama je većih dimenzija (veće tjelesne mase i visine) potreban veći unos alkohola da bi se postigla određena koncentracija u krvi u odnosu na one sitnije građe. Isto tako kontinuirani unos alkohola s vremenom rezultira adaptacijom tijela koje onda brže oksidira i metabolizira alkohol zbog učinkovitijeg enzimskog sustava što znači da je potreban veći unos alkohola za njegov učinak.

 

Koje alkoholno piće izabrati ?

alk1

Ovo pitanje ćemo sagledati u pogledu utjecaja alkoholnih pića na zdravlje. Uzimajući u obzir većinu popularnih alkoholnih pića, najmanje loš utjecaj na zdravlje imat će vino i pivo možda i dvije najčešće konzumiranije opcije. Naime solidan broj znanstvenih istraživanja je čak pokazao njihov povoljan utjecaj zdravlje, osobito za konzumaciju crnog vina u vidu dobrog utjecaja na kardiovaskularno zdravlje, ali samo ako se konzumiraju u umjerenim količinama. Crno vino je odličan izvor polifenolnih pojeva, ponajprije antocijana i resveratrola koji su izvrsni antioksidansi i djeluju protiv slobodnih radikala u ljudskom organizmu, s druge strane pivo je dobar izvor vitamina B kompleksa i nekih mineralnih tvari.

 

Alkohol i sport

Alkoholna pića imaju znatne ergolitičke učinke, odnosno smanjuju sposobnosti sportaša. Alkohol negativno utječe na ravnotežu, koncentraciju, vrijeme reakcije te percepciju, a također smanjuje i preciznost pokreta, mišićnu jakost, snagu te uzrokuje bržu pojavu umora. Međutim sportaši ako konzumiraju alkohol to najčešće čine u vremenu nakon treninga ili utakmice, no i tada alkohol može imati negativne učinke na proces oporavka. Alkohol interferira s metabolizmom proteina i ugljikohidrata te se smanjuje brzina sinteze glikogena, a samim time i brzina oporavka organizma nakon tjelesne aktivnosti. Dovodi i do smanjenja koncentracije testosterona, povećava pohranu masti te se smanjuje mišićna masa. Naravno od jedne čaše piva nakon utakmice neće se dogoditi ništa strašno niti će to drastično utjecati na sportašev oporavak, pogotovo ako sportaš sljedeći dan nema trening ili novu utakmicu. Međutim količine veće od pola litre piva već mogu značajnije utjecati i usporiti sportašev oporavak, a takav unos alkohola se osobito ne preporučava ukoliko sportaš ima tjelesnu aktivnost unutar sljedeća 24 sata. U situaciji kada je sportaš odlučio popiti alkohol nakon tjelesne aktivnosti najbolji izbor je pivo (sa što manjim postotkom alkohola), jer pivo ne sadrži visoku koncentraciju alkohola na volumen, a to znači da će sportaš uz relativno malen unos alkohola unijet mnogo vode što će ipak doprinijeti rehidraciji nakon napora. Zbog mineralnih tvari u pivu djelomično će i nadoknaditi izgubljene elektrolite, male količine složenih ugljikohidrata će možda ipak minimalno doprinijeti resintezi glikogena, a vitamini B skupine su također korisni.

 

Kako se ne udebljati od alkohola ?

1 gram alkohola iznosi 7 kcal i velika konzumacija alkohola sigurno uzrokuje i velik unos energije što povećava rizik da će dio te energije otići u masno tkivo. Često se alkohol konzumira u kombinacijama sa zaslađenim ili gaziranim sokovima što još dodatno doprinosi unosu energije i povećava šanse za ostvarivanje energetskog suficita i indikretno povećanja masnog tkiva. Rješenje je ili piti čista alkoholna pića ili ih miješati sa „zero sugar“ pićima. Isto tako problem predstavlja i obrok koji se konzumira nakon konzumacije alkohola, često to budu visokoenergetski, a niskonutritivni obroci poput kebaba, bureka, pizze… Nemojte to jesti. Napadaj gladi koji se često javlja u ranojutarnjim satima najčešće nije popraćen sa stvarnim energetskim potrebama, tijelo zapravo u tom trenutku ne treba energiju. Najbolje rješenje je izbjeći taj obrok te popiti što veće količine vode kako bi se ubrzalo detoksiciranje tijela od alkohola, izbjegla dehidracija te smanjio psihološki osjećaj gladi zbog povećanja ispunjenosti volumena želuca. A kada bi postojala preporuka kakav obrok konzumirati nakon izlaska popraćenog s velikim alkoholnim unosom to bi bio obrok niske energije, siromašan na ugljikohidratima te nutritivno bogat. Primjer bi bile razne salate s bijelim mesom, tunjevinom ili eventualno nekakav manji omlet od 2 jaja s dodatkom primjerice gljiva i tikvica. Možda zvuči nerealno, ali onaj koji želi konzumirati alkohol, a da pri tome napravi što manju štetu svojoj tjelesnoj kompoziciji pametnim pristupom to može postići.

 

Što znači umjerena konzumacija ?

Preporuka je za umjerenu konzumaciju alkoholnih pića u danu jest 2 pića za muškarce te 1 za žene. A pojam 1 alkoholnog pića je ekvivalentan 300 – 355 mL piva, 100 – 148 mL vina te 35 – 44 mL žestokog pića.

 

Zaključak

alk4

Ako Vam alkohol predstavlja gušt, užitak i dio je vašeg socijalnog života onda ga nema potrebe u potpunosti izbaciti jer bi takva nagla odluka mogla negativno utjecati na vaše psihološko stanje, ali zato barem treba smanjiti količinu i frekvenciju njegovog unosa na umjerenu konzumaciju jer se na taj način negativni učinci alkohola po zdravlje neće ispoljiti, a i dalje će se ostvariti mentalno zadovoljstvo i trenutni osjećaj sreće.

Autor: Roko Marović
Klikom na ime možete kontaktirati autora.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *