Mediteranska “tajna” zdravlja i dugovječnosti - GBB Concept - centar fizioterapije
Nazovite nas
0981360255
Lokacija
Blage Zadre 14, Split
Radno vrijeme
Pon-Sub 09:00-21:00

Mediteranska “tajna” zdravlja i dugovječnosti

Vjerujem da ne postoji onaj tko nije barem jednom pročitao ili čuo kako je mediteranska prehrana jedna od najzdravijih na svijetu zbog brojnih pozitivnih učinaka na zdravlje.

Ujedno je ne samo najistraživanija, već i najdokazanija, odnosno prehrana iza čijih benefita u prevenciji učestalih kroničnih bolesti stoje snažni znanstveni dokazi, stoga je više manje opravdano etiketirana „standardom“ pravilne prehrane i poželjnih prehrambenih obrazaca.

Karakteristična je za mediteranske zemlje, prvenstveno Grčku, Cipar, Italiju, Španjolsku te obalni dio Hrvatske. Iako je sasvim jasno kako nabrojane zemlje ne mogu imati potpuno unificiranu, tj. homogenu prehranu, nakon cjelovitog analiziranja tipičnih prehrambenih navika njihovih stanovnika, uočen je niz zajedničkih obilježja koja se danas smatraju uvjetima prave mediteranske prehrane, a to su:

  • Visok unos voća, povrća, cjelovitih žitarica i leguminoza

  • Umjerena konzumacija ribe, peradi i crnog vina

  • Ograničen unos mlijeka i mliječnih proizvoda

  • Nizak unos crvenog mesa i rafiniranih ugljikohidrata

  • Maslinovo ulje, dominantan izvor masti u prehrani

  • Prevladavanje namirnica biljnog podrijetla

    diabetic-diet-tips-mediterranean-diet

Kada se to sumira na mikronutritivnoj i detaljnijoj razini može se reći kako mediteranska prehrana obiluje mononezasićenim masnim kiselinama, vlaknima i bioaktivnim komponentama (pr. antioksidansi), dok je siromašna omega-6 masnim kiselinama, zasićenim masnim kiselinama i trans mastima.

Sada nakon što smo se pozabavili s odavno prožvakanom teorijom i činjenicama koje se znaju od prije i koje se neće mijenjati u budućnosti, hajdemo vidjeti što su pokazala podrobnija i „friškija“ znanstvena istraživanja… Dotaknuti ćemo se dva pitanja:a) Koja je to hrana i koji su to mikronutrijenti zaslužni za preventivno djelovanje prema kardiovaskularnim bolestima te mogu li biti jednako učinkoviti ako ih se promatra izolirano ?

  1. Plava riba – omega-3 masne kiseline

  2. Maslinovo ulje – fitokemikalije, ponajprije hidroksitirosol i oleuropein

  3. Voće i povrće – fitokemikalije, ponajprije polifenoli flavonoli

  4. Cjelovite žitarice – vlakna

  5. Orašasti plodovi – „zdrave masti“, vlakna, fitokemikalije

    fb-mediterranean-diet

Iako su istraživanja pokazala kako su to najvažnije „zvijezde“ u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, proučavanjem svake namirnice zasebno nije postignut ni približno dobar učinak kakvog ima mediteranska dijeta u cjelini. Razlog je u sinergističkom djelovanju, odnosno međusobnoj interakciji različitih nutrijenata iz hrane koji združeno djeluju efikasnije pritom rušeći matematičke zakone zbrajanja, jer su u prehrani 1+1 > 2. Ta sinergija nutrijenata mediteranske prehrane je toliko superiorna da je usporediva s djelovanjem aspirina, statina, tjelesne aktivnosti i antihipertenziva u svrhu reduciranja rizika od smrtnosti zbog KDV bolesti.

Oni koji detaljnije žele proučiti preventivni potencijal kardioprotektivnih nutrijenata u usporedbi s mediteranskom prehranom neka samo pobroje i usporede broj pluseva iz tablice, a također se mogu i jezgrovitije upoznati s mehanizmima koji su zaslužni za tako životno spasononsan učinak.

med preh1

  1. b) Koja su na kraju najdokazanija djelovanja mediteranske prehrane ?

U 2018. Godini objavljen je tzv. „Umbrella review“, pregledni rad koji je obradio 13 meta-analiza observacijskih studija te 16 meta-analiza randomiziranih kontroliranih studija. U radu je analiziran utjecaj mediteranske prehrane na 37 mogućih zdravstvenih parametara kod 12 800 000 ljudi s ciljem konačnog donošenja zaključka. Poprilično ogroman pregledni rad koji je odlučio konačno donijeti najvjerodostojnije zaključke.

Znanost je u 2018. zaključila sljedeće: Dugoročna konzumacija mediteranske prehrane najsnažnije dokaze ima u svrhu sljedećih djelovanja:

  • Smanjenje smrtnosti
  • Smanjenje rizika za KDV
  • Smanjenje incidencije karcinoma
  • Smanjeni rizik za neurodegenerativne bolesti (ponajprije Alzheimerova bolest i demencija)
  • Smanjeni rizik za dijabetese8f0116fb7f0728b09716f48d34c0476

Za kraj vam nudim jedan praktičan upitnik kojim u par minuta možete procijeniti koliko je vaša prehrana „Mediteranska“ . Ima 9 pitanja, svako pitanje nosi max. 2 boda, stoga je raspon bodova koji možete dobiti od 0 -18. Što ste bliži broju 18 to ste bliži Mediteranskom načinu prehrane.

medpreh 2

Autor: Univ.bacc.nutr. Roko Marović

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *