5 mitova u modernoj prehrani - GBB Concept - centar fizioterapije
Nazovite nas
0981360255
Lokacija
Blage Zadre 14, Split
Radno vrijeme
Pon-Sub 09:00-21:00

5 mitova u modernoj prehrani

Nutricionizam je prirodna znanost koja proučava hranu te utjecaj iste na biološki sustav. Ta znanost, nažalost, nije egzaktna. Što to znači? Matematika je primjer egzaktne znanosti, u njoj vrijedi apsolutna preciznost dobivenog rezultata. Dva i dva je uvijek četiri, ne može ni u kojem slučaju biti ni tri ni pet. Međutim, obzirom na raznolikost biološkog sustava kao što je ljudski organizam, a koji je predmet istraživanja nutricionizma, rezultati provedenih kliničkih studija na temu hrane nikada nisu 100% pouzdani. Neki ljudi će zbog hormonalnog i enzimatskog statusa u tijelu odlično podnositi mlijeko, dok će se nekima „dignuti stomak“ na samu pomisao mlijeka. Zaključak, dakle, ne može biti da je mlijeko zdravo ni da je nezdravo – ovisi o pojedincu. Na pitanje je li masni hamburger zdraviji od špinata sa maslinovim uljem većina ljudi će spremno odgovoriti „ne“ – i pogriješiti. Treba se postaviti pitanje – za koga? Ako govorimo o osobi koja je u kroničnom deficitu energije i proteina (zemlje trećeg svijeta), hamburger će biti daleko bolja opcija za zadovoljavanje njenih potreba. Ako, međutim, govorimo o prosječnom stanovniku zapadne civilizacije – odgovor je očit. Isto tako na pitanje jesu li avokado, špinat i banana zdravi, većina ljudi će reći – da, voće i povrće je definitivno zdravo. Međutim preporučite li ih osobi s hiperkalemijom (povišenim kalijem u krvi), upravo ste ju stavili na put do otkaza srca. Avokado, špinat i banana stoga za tu osobu – nisu zdravi.

Zbog iste ove „neegzaktnosti“ nutricionizam je disciplina koja je jako sklona mitovima i miskoncepcijama te subjektivizmu, zato ćete na internetu naći puno više kojekakvih blogova nego pouzdanih kliničkih studija. Takve blogove, uglavnom napisane od strane ljudi bez diplome, bez užeg rada u laboratoriju, bez kontakta sa širokim spektrom bolesti od anoreksije do morbidne pretilosti, a koji u većini slučajeva služe svrsi vlastite zarade– nazivam karcinomom nutricionizma. Živimo u jako bolesno doba, trend pretilosti je u porastu (2 od 3 osobe u Americi imaju prekomjernu težinu, 1 od te 2 se smatra pretilom), srčane bolesti su u zabrinjavajućem porastu (malo više od 17 milijuna ljudi diljem svijeta godišnje umre od bolesti srca, svakih 40-ak sekundi u Americi će netko dobiti moždani udar), u stopu ih prate rak, dijabetes, autoimune bolesti i mnoge druge. Godišnje se samo u Americi samo na bolesti srca i rak potroši nekoliko STOTINA MILIJARDI dolara. Ovo se može spriječiti, postupnim ali aktivnim popravljanjem životnih navika, a ja smatram svojom dužnošću kao nutricionista da vam olakšam posao i otjeram maglu s područja prehrane koja se već duboko ukorijenila u psihu šire populacije. Ovdje ću navesti samo neke od široko rasprostranjenih mitova.

MIT #1: Najzdravije dijete su one s niskim udjelom masti.

  1. godina prošlog stoljeća pojavio se low-fat trend gdje je ljudima rečeno da su masnoće u hrani glavni uzrok svega zla. Objašnjavali su to time što 1g masti ima 9 kalorija naspram proteina ili ugljikohidrata koji imaju 4, a i demonizacijom kolesterola pretpostavljajući da je glavni uzrok abnormalnog nakupljanja kolesterola u krvnim žilama – kolesterol iz hrane (obje logike vode krivoj dedukciji). Danas znamo da takozvane „low-fat“ dijete ne umanjuju rizik ni od bolesti srca ni od raka, a u usporedbi s drugim dijetama (low-carb, mediteranska) potiču manje efikasan gubitak na tjelesnoj težini.

PROVEDENE STUDIJE:

http://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/202339

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16467233

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16467232

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/25178568

šakić1

MIT #2: Više manjih obroka dnevno ubrzava metabolizam.

Često čujete da se savjetuje jesti više puta tokom dana, najčešće 5-6 obroka. Ova miskoncepcija je izrodila iz pretpostavke da, ako držimo metabolizam u konstantnom radu, povećavamo njegovu efikasnost, odnosno „brzinu“. To nije slučaj – studije su pokazale da više obroka tokom dana nema utjecaja na bazalni metabolizam, a u ekstremnijim slučajevima može čak dovesti i do prejedanja:

PROVEDENE STUDIJE:

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/9155494

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19943985

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23404961

http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/hep.27149/abstract

šakić2

MIT #3: Treba izbjegavati/izbaciti žumanjak iz jaja jer je pun kolesterola.

Ovdje je opet riječ o logici koja vodi krivoj dedukciji. Jaja su puna kolesterola, kolesterol je navodno loš za srce, stoga – jaja moraju biti loša za srce. Krivo. Ne samo da se pokazalo da jaja imaju minimalan do nikakav utjecaj na kolesterol u serumu i incidenciju krvožilnih bolesti, već su se pokazala kao zdravija alternativa brojnim modernim idejama doručka. Potrebno je spomenuti, ipak, da jaja nisu pogodno utjecala na zdravlje pacijenata s dijabetesom.

PROVEDENE STUDIJE:

http://www.bmj.com/content/346/bmj.e8539

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7124663

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16340654

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/19369056

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18679412

MIT #4: Dijeta s mnogo proteina nepovoljno utječe na zdravlje bubrega.

Vjerojatno ste čuli dosad da veliki unos proteina šteti bubrezima i pridonosi osteoporozi. Ova se pretpostavka stvara jer je glomerularno klupko na bubrezima zaduženo za filtraciju proteina, a i zato što se pri većem unosu proteina povećava ekskrecija kalcija u urin. Međutim, istina je upravo suprotna. Visok unos proteina ima pozitivan utjecaj na dijabetes i hipertenziju – dva najčešća uzročnika bolesti bubrega (iako se u pravilu ne savjetuje visok unos proteina ljudima s postojećom bolesti bubrega). Također, iako je istina da je povećana ekskrecija kalcija u urin, studije pokazuju da je visok unos proteina povezan s BOLJIM zdravljem kostiju u kasnijoj životnoj dobi. Valja još spomenuti da se pokazalo da proteini povećavaju ukupnu potrošnju energije (bazalni metabolizam) i suprimiraju apetit što vodi do smanjenog unosa hrane – što ih čini odličnim izborom za mršavljenje.

PROVEDENE STUDIJE:

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21102327

http://jissn.biomedcentral.com/articles/10.1186/1550-2783-1-1-45

http://nutritionandmetabolism.biomedcentral.com/articles/10.1186/1743-7075-2-25

http://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/201882

http://ajcn.nutrition.org/content/78/4/734.short

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10722779

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11838888

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10375057

šakić4

MIT #5: Kava je nezdrava i treba ju izbjegavati.

Možete lakše disati, riječ o još jednom mitu. Ne samo da nije nezdrava, već je krcata antioksidansima te (vjerojatno zbog toga) smanjuje rizik od krvožilnih bolesti, dijabetesa tipa 2, Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti i depresije. Naravno, ovo vam nije dopuštenje da pretjerujete, to za sobom vodi nove komplikacije povezane s visokim unosom kofeina (malapsorpcija, maldigestija, stres, acidoza, dehidracija, poremećeni ciklusi spavanja). 2 šalice dnevno je idealno.

PROVEDENE STUDIJE:

http://jn.nutrition.org/content/134/3/562.short

https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14506489

http://jamanetwork.com/journals/jamainternalmedicine/fullarticle/1105943

http://jamanetwork.com/journals/jamainternalmedicine/fullarticle/773949

http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.1468-1331.2002.00421.x/full

http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/ana.10277/abstract

http://circ.ahajournals.org/content/early/2013/11/07/CIRCULATIONAHA.113.005925

šakić5

Dio o kavi i njenim djelovanjima možete pročitati na ovom linku: Hranom do produktivnijeg učenja

Kao što možete vidjeti, nutricionizam, kao disciplina u razvoju i po mišljenju mnogih znanost budućnosti, je jako sklona mitovima. U prošlosti je proveden velik broj manjkavih i pristranih studija koji su davali nepouzdane i u konačnici krive rezultate u korist istih onih prehrambenih lobija koji su ih financirali. Najpoznatiji je slučaj s nevjerojatno moćnom industrijom šećera iz 1967. – https://www.theguardian.com/society/2016/sep/12/sugar-industry-paid-research-heart-disease-jama-report

Znanstvenicima je plaćeno da odbace sve dokaze koji su implicirali šećer kao potencijalnog uzročnika krvožilnih bolesti, a sva krivnja je pripala – mastima. Crveno meso, maslo, jaja i sir više nisu imali mjesta u zdravoj prehrani i započela je low-fat era, era namirnica s reduciranim sadržajem masti od low-fat jogurta, preko low-fat majoneza do low-fat sladoleda, a mast koja se uklanjala je bila zamijenjena – šećerom. Ta era je zapamćena kao dotada najnezdravije razdoblje u američkoj povijesti – https://authoritynutrition.com/6-graphs-the-war-on-fat-was-a-mistake/

Kada želimo optimizirati svoje zdravlje reformom prehrambenih navika, moramo biti oprezni da u ovoj magli informacija o hrani, s najboljom namjerom – ne napravimo pogrešno skretanje. Moramo razmišljati kritički, moramo dovesti u pitanje sve što znamo ili mislimo da znamo i na kraju – moramo slušati vlastito tijelo jer ono je najefikasniji stroj u prirodi. Za valjane informacije o prehrani najpouzdaniji je Nacionalni centar za biotehnološke informacije –  https://www.ncbi.nlm.nih.gov/

IZVORI:
Nancy Clark’s Sports Nutrition Guidebook (fifth edition)
https://authoritynutrition.com/
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/

-Josip Šakić