Tko je radni terapeut i kako mi može pomoći? - GBB Concept - centar fizioterapije
Nazovite nas
0981360255
Lokacija
Blage Zadre 14, Split
Radno vrijeme
Pon-Sub 09:00-21:00

Tko je radni terapeut i kako mi može pomoći?

Što je radna terapija?

Occupational Therapy (48)

Radna terapija je vrlo mlada zdravstvena struka koja svoju povijest u Hrvatskoj ima 20-ak godina, dok je po razvijenim državama Europe vrlo poznata i cijenjena te ravnopravna u odnosu na druga zdravstvena zanimanja. Većina ljudi na spomen radne terapije imaju nekakvu predodžbu što je to i čime se bavi, najčešće su u krivu, dok čak zaposlenici bolnica, doktori i ostali zdravstveni radnici ne znaju objasniti tko je i što je radni terapeut.

Radni terapeuti su vrlo srodni fizioterapeutima i medicinskim sestrama, te su iz tih zanimanja potekli. Radna terapija se bavi osobama sa smanjenim tjelesnim i mentalnim sposobnostima koje im onemogućavaju izvođenje određenih aktivnosti svakodnevnog života i limitiraju ih kao osobu. Glavni cilj radne terapije je kroz rehabilitaciju omogućiti osobi što veću samostalnost, neovisnost i ispunjen život. To se postiže korištenjem određenih obrazaca pokreta koje osoba prvi put ili ponovo uči korak po korak, kompenzacija, korištenje pomagala, ergonomske prilagodbe ili supstitucije određenih aktivnosti s nekim drugima koje je u mogućnosti samostalno izvoditi.

Npr. Osoba koja je preboljela infarkt i ima oduzetost polovice tijela (ruka i noga) će imati problema prilikom izvođenja nekih naizgled banalnih aktivnosti- hranjenje, oblačenje, ustajanje iz kreveta, tuširanje , higijena itd. Uloga radnoga terapeuta u multidisciplinarnom timu obuhvaća postavljanje ciljeva, određivanje tempa izvođenja svakodnevnih životnih aktivnosti, uz edukaciju o ergonomskoj prilagodbi prostora. 

Radni terapeuti rade u bolnicama, s djecom, u školama, staračkim domovima, psihijatrijskim ustanovama, ovisnicima, na glazbenim i likovnim radionicama, u protetičkoj opskrbi i rehabilitaciji. Vrlo široko područje rada, a po EU svaki odjel na bolnici bi morao imati svog radnog terapeuta.

Nakon što osoba oboli od neke bolesti ili doživi nekakvu traumu u kojoj je njena samostalnost smanjena na minimum, naš cilj je da osoba ne živi ostatak života pasivno provodeći većinu vremena u krevetu i ovisi o tuđoj skrbi, nego da bude što aktivnija i ravnopravan član zajednice, da se samostalno može brinuti o sebi (aktivnosti samozbrinjavanja), raditi nekakav posao zbog kojeg će se osjećati vrijedno, važno, imati nekakvu financijsku korist i sigurnost (aktivnosti produktivnosti) i baviti se aktivnostima koje je vesele, smiruju, odnosno svojim hobijima (aktivnosti slobodnog vremena/raznonode).

Obrazovanje radnit terapeuta je omogućeno samo na Zdravstvenom veleučilištu Zagreb, primaju 50 studenata godišnje, trenutno je maksimum obrazovanja prvostupnik, a u skoroj budućnosti se očekuju 3+2 odnosno diplomirani radni terapeuti.

occupational_therapy

Križobolja

Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice. Te se procjenjuje da  60- 80% populacije tijekom svog života ima barem jednom bolove u križima ili slabinskom, donjem dijelu kralješnice. Križobolja se definira kao bol u donjem dijelu leđa i može se širiti u dio ili cijelu nogu, u tom slučaju se radi o „lumbisihijalgiji“.

90% križobolja su nespecifične boli leđa dok samo 10% opada na „specifične“  što podrazumijeva boli uzrokovane frakturama, osteoporozom, pomicanjem ili strukturalnim promjenama diskusa, tumori ili infekcije kralježnice.

areantibioti

Prema istraživanju Eurobarometra iz 2007. godine “Zdravlje u Europskoj uniji” gotovo jedna trećina ispitanika osjetila je mišićno-koštanu bol koja je narušila kvalitetu svakodnevnog života. U konačnici onesposobljenje kao rezultat boli ima razarajući utjecaj na aktivnosti svakodnevnog života.

Pojedini dijelovi kralješnice (vratni, prsni i slabinski) imaju različiti opseg pokretljivosti, od koji su vratni izuzetno pokretljivi, a prsni vrlo slabo pokretni. Na prijelazu između jednog dijela kralješnice u drugi najčešće dolazi do degenerativnih promjena, koje su izvorište boli. Tako konkretno kod križobolje bol može nastati u prsno-slabinskom prijelazu, u samom slabinskom dijelu, a najčešće na slabinsko-križnom prijelazu između vrlo pokretnog i opterećenog zadnjeg slabinskog kralješka i vrlo slabo okretne križne kosti. Bol u leđima se može pojaviti od djetinjstva do starosti, no udio ljudi koji izvještavaju o boli u leđima povećava se od kasnijih tinejdžerskih godina (18, 19) do ranih 50-ih ostajući konstantan sve do 60-ih godina. U starijih ljudi križobolja je često izazvana degeneracijskim promjenama kralješaka i međukralježničnih kolutova (spondiloza, spondilartroza). Česta je i u upalnih reumatskih bolesti (ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, giht…). Može se razviti i kod prirođenih iskrivljenja kralješnice (kifoza, skolioza), prirođenih razvojnih poremećaja kralješaka (spondilolisteza, sakralizacija, lumbalizacija kralješaka, spina bifida-rascjep luka kralješka, polukralježaka i dr.), nakon ozljeda, raznih upala (tuberkuloza, infektivni spondilitis), te osobito kod osteoporoze – bolesti krhkih kostiju. Pretjerana tjelesna težina, manjak tjelesne aktivnosti, nepravilna obuća s previsokim potpeticama, ravna stopala, prevelika duševna napetost i kronični stres također mogu uzrokovati križobolju.
Navodi se više od stotinu različitih uzroka križobolje. Najčešći uzrok je pretjerano nepravilno i prekomjerno tjelesno naprezanje koje premašuje snagu leđnih mišića, sveza i međukralježničnih kolutova koji mogu biti previše skraćeni(slab mišić) ili previše izduženi (slab mišić). Ovisno o tome se primjenjuje jačanje u kombinaciji sa istezanjem ili samostalno. To također može biti težak fizički rad, višesatni nepravilan tjelesni položaj.

Većina funkcionalnih ograničenja koja se pojavljuju kod križobolje rezultat su izbjegavanja određenih položaja i aktivnosti zbog straha od boli, boli i/ili straha od ponovnog ozljeđivanja, a ne mehaničkih ograničenja zbog strukturalnih promjena kralježnice. Osoba s kroničnom boli postaje manje aktivna, lakše i brže se umara i čak i za vrijeme “dobrih dana” obavlja puno manje aktivnosti nego prije iz straha izbjegavajući bol. Mnoge osobe ističu da se osjećaj boli pojačava za vrijeme obavljanja aktivnosti. Većina osoba tolerira bol do trenutka kada više ne mogu tolerirati pokret. Odmor je za veći broj osoba metoda kojom pokušavaju smiriti bol. Osoba nakon bolnih senzacija obično nastavlja s aktivnošću do maksimalne tolerancije boli. Vremenom razina aktivnosti kojom osoba upravlja prije pojave otežavajuće boli postupno se smanjuje, što dovodi do ograničenja u funkcionalnim aktivnostima. Ograničenje se može očitovati u gotovo svim aktivnostima, poput posla, kućanskih zadataka, aktivnosti samozbrivanja te aktivnosti slobodnoga vremena.

Period između hiperaktivnosti i perioda odmora naziva se „aktivnost biciklizma“

Aktivnost biciklizma se sastoji od planiranja teških događaja koji se mogu javiti u budućnosti. Mnoge osobe kažu da su napadi boli nepredvidivi. To može uzrokovati poteškoće na poslu, participiranje u socijalnim aktivnostima i drugim aktivnostima poput odlaska na godišnji odmor. Kao rezultat toga mnoge osobe sa kroničnom križoboljom gube povezanost s prijateljima i osjećaju se društveno izoliranim. Seksualni problemi, povećana razdražljivost i povlačenje mogu dovesti do problema u odnosima s partnerom i obitelji. Osoba nastoji ostvariti aktivnost, a bol ga tjera da se odmori. Tijekom vremena sustavno opada maksimalni vrhunac aktivnosti i smanjuje se tjelesna kondicija i povjerenje. Kako uočavaju svoje fizičko pogoršanje mnoge osobe sve više strahuju od boli. Ovo je često popraćeno učestalijim epizodama sniženog raspoloženja ili anksioznosti.

U konačnici onesposobljenje kao rezultat boli u leđima može imati razarajući utjecaj na kvalitetu života. Poremećaj spavanje, nisko raspoloženje i anksioznost često su povezani s boli u tijeku.

Ograničene aktivnosti obuhvaćaju:

  • Podizanje i nošenje teških predmeta
  • Skakanje
  • Trčanje
  • Hodanje na otvorenom
  • Savijanje, dosezanje i istezanje
  • Poslove u stojećem položaju
  • Poslove u sjedećem položaju
  • Podizanje i nošenje laganih predmeta
  • Hodanje bez pomagala
  • Hodanje u zatvorenom prostoru
  • Samozbrinjavanje(kuhanje, tuširanje, hranjenje, oblačenje…)

Terapija

Terapiju provode fizioterapeuti zajedno sa radnim terepeutima.

Fizioterapeuti provode terapiju kroz kineziterapiju (medicinsku gimnastiku) jačanjem i/ili istezanjem ciljanog segmenta i određenim manualnim tehnikama, terapije se nužno ne mora odvijati u lumbalnom području leđa, jer uzrok mogu biti kukovi, koljena ili čak stopala.

Radni terapeut provodi terapiju kroz prilagođavanje određenih aktivnosti svakodnevnog života, koristeći aktivnost kao terapijski medij s kojom ostvaruje progresivni napredak. Neke aktivnosti su prilagođene kroz promjenu načina izvođenja, uvođenje određenih pomagala kao kompenzacija za nedostatak funkcije, ergonomsku prilagođenost prostora i opreme.
Primjer. aktivnost usisavanja je znatno otežana za osobu koja pati od križobolje ako nema dovoljno dugu cijev i mora se saginjati ili ako usisava ispod kreveta i mora kleknuti jer joj ti položaji stvaraju bol i osoba ih izbjegava, a samim time i cijelu aktivnost. Rješenje može biti produžetak cijevi usisivača, ali težimo tome da osobu osposobimo za aktivnost u odnosu na uvođenje pomagala.

Važno je osobu educirati o mjerama koje mora samostalno provoditi kao terapiju kako bi ostvarenje cilja bilo efikasnije i brže.

Veliku stavku čini podrška okoline (obitelj, prijatelji).

37e5ab1a3d2690a7d753043a01535d09

Pomagalo za oblačenje čarapa

stolic-hranjenje-bolesnika-091-7222-996-slika-36177566

Pomični stol prilagodljive visine

kampnjivicesanitaniblokinvalidski-min-635903028613038201_728_409

Prilagođeno wc za osobe s invaliditetom

Križobolji kao i mnogim drugim bolestima bi se trebalo pristupiti multidisciplinirano bez obzira na to što je incidencija velika i većina ljudi je zanemaruje. U tom multidisciplinarnom timu radni terapeut igra važnu ulogu i velika razlika u odnosu na ostala zanimanja je što se on ne bavi toliko dijagnozom koliko osobom i time kako se osoba nosi i kako se ta dijagnoza odražava na život i aktivnosti osobe vodeći brigu o tome što je osobi stvarno bitno, čineći struku maksimalno holističkom i pristupom isključivo individualnom.

Autor: Gianino Budimir Bekan
Klikom na ime možete kontaktirati autora.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *