STRES – BLAGOSLOV ILI PROKLETSTVO? - GBB Concept - centar fizioterapije
Nazovite nas
0981360255
Lokacija
Blage Zadre 14, Split
Radno vrijeme
Pon-Sub 09:00-21:00

STRES – BLAGOSLOV ILI PROKLETSTVO?

Stres. Svi smo ga osjetili u životu, netko više, netko manje. Neki od vas će, nakon što su pročitali naslov, pomisliti – kako stres ikako može biti blagoslov? Da evolucijom nismo razvili taj psihofizički fenomen, vjerojatno bismo davno izumrli kao vrsta. To je ništa drugo nego odgovor organizma na izazove i zahtjeve okoline kako bi se istima mogao prilagoditi ili ih nadvladati. Aktivira se takozvani mehanizam „borbe ili bijega“ – pripremamo se za konfrontaciju sa stresorom (sportsko natjecanje, intervju, spoj) ili za bijeg od istog. Tako će mala količina stresa imati pozitivan učinak na performans, ali ako ne uspijemo eliminirati stresor i epizoda se produlji – imamo jedan od najvećih otrova modernog doba.

JESAM LI POD STRESOM?

Ubrzan ritam života i velika količina stresora kojima smo izloženi na dnevnoj bazi čine stres jako čestom pojavom – dovoljno čestom da ju ljudi počinju percipirati kao normalnu i neizbježnu. Tako će ponekad osoba na pitanje „misliš li da si pod stresom?“ odgovoriti: „ma jednostavno imam milijun stvari na umu“ iako se ne sjeća zadnjeg puta kad je uzela pauzu ili će jako zaposlena majka reći nešto poput: „ma u ovoj kući je uvijek ludilo“. Slijedi par pitanja pomoću kojih možete procijeniti koliko ste izloženi stresu:
1. Spavam li uredno (barem 7 sati dnevno)?

  1. Nerviraju li me ponekad trivijalne stvari?
  2. Je li mi neobično teško koncentrirati se?
  3. Imam li osjećaj da gubim kontrolu nad svojim životom?
  4. Je li se često dogodi da pretjerano reagiram na nešto?
  5. Znojim li se primjetno, čak i kad ne radim nešto fizički zahtjevno?
  6. Muči li me često glavobolja, bolovi u trbuhu ili vrtoglavica?
  7. Jesam li često prehlađen/a?
  8. Osjećam li često umor/nedostatak energije?
  9. Provodim li previše vremena razmišljajući o stvarima koje ne mogu promijeniti?

UZROCI STRESA:

Iako najčešće stresore možemo lako definirati – velike životne promjene, problemi na poslu, u školi, u obitelji, u vezi, s financijama i tako dalje, pojedini tipovi ljudi puno su skloniji stresu od ostalih. To su uglavnom ljudi pesimistične prirode, ljudi koji ne mogu prihvatiti koncept neizvjesnosti, ljudi slabog samopouzdanja, preokupirani ljudi, ljudi s nerealnim očekivanjima i slični. Stresora i zahtjeva okoline će uvijek biti, zbog čega treba krenuti od sebe i težiti postizanju popularno zvanog „unutarnjeg mira“ – na kraju krajeva, stres ne izaziva sama situacija, već reakcija na istu. Kasnije ćemo pričati o mehanizmima borbe sa stresom i formiranju tolerancije na isti.

ŠTO TOČNO STRES ČINI MOME TIJELU?

Biološka pozadina stresa vrlo je kompleksna, ukratko rečeno – kao odgovor na zahtjev okoline tijelo odgovara lučenjem odgovarajućih hormona. Shema je sljedeća:

HIPOTALAMUS luči KORTIKOTROPIN-OSLOBAĐAJUĆI HORMON  HIPOFIZA luči KORTIKOTROPIN  NADBUBREŽNA ŽLIJEZDA luči KORTIZOL.

Podcrtao sam kortizol jer nam je on najvažniji – od njega sve počinje. On se još popularno naziva „hormon stresa“. Po svojoj strukturi je steroid s efektom suprotnim od onoga koji vam prvi padne na pamet na spomen steroida. Neki od njegovih direktnih efekata su:

  1. Vazokonstrikcija (sužavanje krvnih žila – porast krvnog tlaka)
  2. Glukoneogeneza (pretvaranje aminokiselina i lipida u glukozu)
  3. Imunosupresija (pad imuniteta – veća sklonost infekcijama)
  4. Inhibira apsorpciju glukoze u tkiva (opasnost od inzulinske rezistencije – dijabetes)
  5. Smanjuje apsorpciju kalcija (rizik od osteoporoze – posebno prisutan kod terapije kortizolom)
  6. Katabolički učinak na mišiće (narušava proteinsku sintezu sprječavajući apsorpciju aminokiselina)
  7. Od ostalih – podiže apetit, uzrokuje pojavu akni (lice i gornja leđa)stres2

DUGOTRAJNE POSLJEDICE (KRONIČNI STRES):

Neke od posljedica života pod konstantnim stresom su:

  1. Problemi s raspoloženjem (iritabilnost, depresija, manjak koncentracije, anksioznost, sklonost paničnim napadajima, problemi sa spavanjem)
  2. Povišen krvni tlak, ubrzan rad srca, povišen kolesterol (spektar problema sa srcem)
  3. Pad imuniteta (niska otpornost na patogene)
  4. Pad seksualne želje, smanjen broj spermija, povećana menstrualna bol
  5. Pad gustoće kostiju (sklonost frakturama, rizik od osteoporoze)
  6. Poremećen metabolizam glukoze (dijabetes)
  7. Problemi s probavom (proljev, zatvor)
  8. Usporeno zacjeljivanje rana

KAKO DA SE BRANIM?

Prva i osnovna stvar kod borbe sa stresom je – identifikacija uzroka. Vraćamo se na onu metaforu zdjele s vodom na upaljenoj peći. Vrelu vodu možemo ohladiti ulijevanjem nove hladne vode (metaforika duhana, alkohola i hrane), ali ona će se neizbježno ponovno ugrijati. Jedini način je, naravno – ukloniti peć. Ne dopuštajte nikome i ničemu da vam iz dana u dan krade sreću. Druga stvar kojoj trebate težiti je postizanje pozitivnog okruženja. Okružite se kvalitetnim ljudima koji će vam služiti kao potpora, kao netko tko će slušati kada budete jednom jednostavno trebali „izbaciti sve iz sebe“. Osjećaj da ne nosiš sam/a čitav teret, da postoji netko kome je stalo i tko će biti spreman ponuditi nepristran i objektivan savjet iz svježe perspektive – može biti jako umirujući. Nadalje, angažirajte se u aktivnostima koje će na vas djelovati relaksacijski. Neke od njih su – tjelovježba (najmoćniji, a najrjeđe primijenjen antidepresiv), masaža, joga, meditacija, topla/vruća kupka, glazba i tako dalje. Neki od drugih načina na koje si možete pomoći su – kvalitetna i uravnotežena prehrana (bogata cjelovitim žitaricama, voćem, povrćem, omega-3 masnim kiselinama i kvalitetnim proteinskim izvorima poput ribe, jaja, mlijeka i mesa, a siromašna procesuiranim šećerima i trans-masnim kiselinama), smanjivanje/izbacivanje duhana, alkohola i tableta, smanjivanje/izbacivanje kofeina te kvalitetan san. Organizirajte se, naučite iznijeti osjećaje, naučite katkad reći „NE“. Zapamtite – vi ste pod kontrolom, vi ste vladari vašeg emotivnog stanja, sve počinje od vas.

stres3

Autor: Josip Šakić
Klikom na ime možete kontaktirati autora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *