Veganstvo – idiotizam, ekstremizam ili narav ? - GBB Concept - centar fizioterapije i masaže
Nazovite nas
0981360255
Radno vrijeme
Pon-Sub 09:00-21:00

Veganstvo – idiotizam, ekstremizam ili narav ?

Polemizirati o prehrani danas nije rijetkost. Uvriježena mišljenja pojedinaca često ne dopuštaju zadiranje u druge nepoznate sfere življenja, pritom misleći i na prehranu kao osovinu djelovanja u društvenoj zajednici. Vegani su priklonjeni filozofskoj teoriji biocentrizma koja nalaže poštivanje svega živog, pritom ne misleći samo na život bića, već i njihova prirodna stremljenja.

Pri sveučilištu u Californiji među skupinom sveučilišnih profesora i znanstvenika raspravljalo se o utjecaju biljne prehrane na zdravlje pojedinca. Tako je još 2013. godine utvrđena postojanost manjeg broja oboljelih od karcinoma i gojaznosti, a da su pritom prakticirali taj životni režim. Osim zdravstvenih posljedica možemo se osvrnuti i na bolju cjenovnu dostupnost, gdje je povrće šire dostupnije zajednici.

Mnogi se odlučuju konzumirati meso zbog – pogrešno – smatrane više nutritivne vrijednosti. Bjelančevine su nam nametnute kao ključne za funkcioniranje organizma, dostatnu fizičku aktivnost i valjan rast muskulature. Naime same „plant-based“ supstitucije za meso, poput sejtana, tofu ili tempeha, koje su ujedno i meni najdraže, vrlo su bogate bjelančevinama, što pobija glavni stereotip biljne prehrane.

15592164_1340934902604895_585906878_n

Djecu se od malena indoktrinira o načinu prehrane, te kako im je za valjan rast potrebna dostatna konzumacija mesa i mliječnih proizvoda. Ipak, čak i vrsni učenjaci iz područja medicine preporučuju vegansku prehranu. Poznati pedijatar dr. Benjamin Spock u knjizi Odgoj i njega djeteta preporučuje upravo vegansku prehranu kao potpuno prihvatljivu za djetetovo zdravlje.

Jedan od najproširenijih stereotipa jest fizički izgled vegana. Klasificiraju ih kao „osušene“, tanke ljudi koji pasu travu, poistovjećeni s Hippie pokretom, nekad bivaju nazvani samim new-age hippie-jima, što skupine vegana, naravno, demantiraju. Pod pretpostavkom da ću biti krivo shvaćen, htio bih se osvrnuti na činjenicu da su najveće životinje isto kao i mnogi veliki sportaši isključivo biljojedi. Raznolika veganska prehrana će nam osigurati dovoljan spektar hranjivih vrijednosti koje će nas tjerati kroz svakodnevicu. Isto kao i prehrana mesojeda ili vegetarijanaca i veganska prehrana se zasniva na cjelovitim namirnicama, no s obiljem svježeg voća, povrća, orašastih plodova i mahunarki. Vegani najčešće neće imati problema s tjelesnom masom zato što je njihova prehrana, ukoliko je cjelovita, većinom niže energetske gustoće s niskim sadržajem šećera i masti.

 

david_carter_at_vegan_festival83e8f32a75eb480fd4a4b52509a2926bb5149c875ff9786ada48c61787ad3716

 

David Carter                        Torre Washington                  Venus Williams

Vegani su osim toga oprezni kod korištenja kozmetičkih proizvoda, ali i odabira odjeće i obuće. Ljudi gotovo nisu ni svjesni da su mrtve životinje gotovo svugdje oko nas; volani, naslonjači, fotelje, cipele, hlačnjaci, torbice, novčanici, narukvice. Kod odabira kozmetičkih proizvoda bitno im je znati kako isti nisu testirani na životinjama, zato što i zbog toga mnoge životinje umiru. U modnoj industriji su također korištene životinje, njihova koža i krzno čisto zbog potrebe čovjeka da bude estetičan.

Proizvodnja mesa izravna je poveznica s gladi u svijetu, ali i ekološkim problemima. Uzgoj životinja za prehranu zahtjeva puno više potrošene energije potrebne za uzgoj voća i povrća. Svjetski oceani su pred krahom zbog enormnog izlova riba, a uzgoj stoke odgovoran je za 18% posto stakleničkih plinova koji su izrazito devastirajući za okoliš čiji smo svakodnevni sudionici. Zemljišta koja se koriste za uzgoj stoke, na dnevnoj bazi mogla bi se koristiti kao prostor za uzgoj voća, povrća i žitarica što bi znatno pridonijelo smanjenju gladi u svijetu.

Čak 60 milijardi životinja uzgajano je kako bi postale proizvodom naše prehranu, no to nije sve, krave koje se uzgajaju za mužnju i kokoši koje postoje samo zbog jaja ubijaju se nakon što im produktivnost opadne.

Nakon što je životinja maksimalno iskorištena u svrhu prehrane biva odbačena na životinjski otpad, no neki su dijelovi tog „otpada“ iskorišteni u svrhu stvaranja čistog i bezbojnog nutritivnog sastojka; želatine. Želatina je gotovo bezokusna, nastaje kuhanjem životinjskih koža, vezivnog tkiva ili kosti, a koristi se u prehrambenoj industriji(gumeni i žele bomboni).

Kako vrijeme odmiče, životinje na planetu gube značaj. Oni više nisu aktivni sudionici biološke zajednice, životinje više nisu naši prijatelji kakvima ih volimo nazivati, već objekt. Objekt koji će biti iskorišten za ljudsku prehranu ili dobar izgled.

Ako je čovjek toliko superioran da upravlja svime, kako ćemo objasniti činjenicu da životinja bez čovjeka može, ali čovjek bez životinje ne ?

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *